Humanizam jasno

Back Home Up Next

 

 

 

Humanizam jasno

 

Autoriteti su se kroz povijest jako trudili da zadrže vlast u svojim rukama, to rade i danas. Iako danas gotovo svugdje postoji formalna demokracija narod je i dalje nemoćan. To je glavni razlog da svijet prolazi kroz faze destrukcija umjesto kroz kontinuirani produktivni razvoj. Nemoć u društvu je toliko velika da čak ne postoji ni ideja o tome kako dobar društveni sistem treba izgledati. Konačno, zahvaljujući razvoju informacijske tehnologije i mojoj velikoj upornosti, otkrio sam put za kreiranje dobrog društva koje su definirale mnoge utopije. Moja utopija, opisana u knjizi Humanizam”, više nije razmišljanje puno želja već čista nauka koja definira neizbježnu i svijetlu budućnost čovječanstva.

Dobra budućnost čovječanstva ultimativno zahtjeva moć u rukama naroda. Svaki čovjek treba imati moć da neposredno zastupa i brani svoje interese svugdje gdje ima takvu potrebu. Ovdje se radi o potpuno novim idejama koje će za današnje prilike dati nezamislivo veliku moć narodu. Prvo treba naglasiti da će one donijeti potpunu promjenu današnjeg sistema zato što je sve što danas postoji izgrađeno pod utjecajem autoriteta.

Novi politički i ekonomski sistem koji sam predložio je podjednako prihvatljiv svima. On će spriječiti bilo kakvo tlačenje ljudi i dati će svakome daleko veće slobode ali će također uspostaviti odgovornost svakog pojedinca prema svakom pojedincu u društvu. Čitav sistem je baziran na visoko razvijenom obliku demokracije. Novi sistem će ostvariti veću produktivnost nego kapitalizam i stabilnost koju kapitalizam ne može uopće osigurati. Sistem će konačno prisiliti kapitalizam na povlačenje. Novi sistem sprečava kriminal, ratove i sve oblike destruktivnosti u društvu i ohrabruje razvoj produktivnih snaga. On će u potpunosti promijeniti svijet i dati lijep život i harmoniju ljudima. 

***

U svrhu formiranja boljeg društva potrebno je definirati i prihvatiti sve oblike vrijednosti koje su važne u društvu ili bi trebale biti važne u društvu. Zatim je potrebno utvrditi koliko takvih vrijednosti svaki čovjek posjeduje. Sumu svih vrijednosti koje čovjek za svog života ostvari, prikazanu pomoću numeričke veličine, možemo nazvati produktivna moć čovjeka. Uzevši u obzir da većina ljudi vjerojatno neće biti voljna da njihova produktivna moć bude uspoređivana sa produktivnom moći drugih ljudi, takva se vrijednost može držati u tajnosti koja će biti poznata samo posjedniku takve moći.

Vrijednost produktivne moći čovjeka će na prvom mjestu uključiti kapitalističke vrijenosti kao što su nekretnine, novac, akcije, i sve aktive koje kapitalizam prepoznaje kao vrijednosti. Osim veličine koja prikazuje produktivnu moć čovjeka proizašlu iz kapitala, potrebno je prihvatiti i dodati sve vrijednosti koje današnje društvo prihvaća ili bi trebalo prihvatiti. Takve vrijednosti su čovjek za sebe, njegovo obrazovanje, radno iskustvo, doprinosi koje je dao i nagrade koje je primio za stvaranje vrijednosti u društvu. Udruživanje različitih oblika vrijednosti će zahtijevati široku studiju i zasigurno teške pregovore u društvu. Ipak poslije nekog vremena bi se mogli kreirati novi demokratski regulirani standardi za sve oblike vrijednosti koje čovjek može napraviti u društvu. Takva regulacija će se automatski primijeniti kad god je to potrebno. Ovo ću podrobnije objasniti u slidedećim pasusima.

Produktivna moć čovjeka će svakako biti uvjetovana pomoću ostvarene ekonomske produktivnosti radnika. Radnici će dijeliti profite u javnim poduzećima proporcionalno numerički predloženoj odgovornosti koju će oni sami predložiti za svoj rad. Veća predložena odgovornost će u slučaju porasta profita poduzeća ostvarti normalno veći udio u raspodjeli dobiti. Ta dobit će sada biti izražena u vrijednosti koja prikazuje produktivnu moć radnika. I obratno, u slučaju gubitaka poduzeća radnici koji predlože veću odgovornost za svoj rad će ostvariti veće gubitke u vrijednosti koja prikazuje njihovu produktivnu moć.

Ukoliko bi društvo željelo stimulirati obrazovanje ono će povećati nagrade za više obrazovanje u vrijednosti koja prokazuje produktivnu moć čoveka. Ukoliko neka regija ima na primjer preniski natalitet, društvo može odlučiti da nagradi roditelje sa više djece pomoću određene vrijednosti koja prikazuje čovjekovu produktivnu moć. I obratno, ukoliko neka regija ima previsoki natalitet, društvo može odlučiti da kazni roditelje sa više djece pomoću određene vrijednosti koja prikazuje čovjekovu produktivnu moć.

Vrijednost produktivne moći čovjeka će biti specijalno ugrožena ukoliko čovjek ne bude poštivao zakone. Ukoliko čovjek djeluje protiv zakona on će izgubiti zakonom predviđenu vrijednost koja prikazuje njegovu produktivnu moć. Svaki kriminal će biti presuđen pomoću postojećih zakona i zatim preračunat u vrijednost koja prikazuje čovjekovu produktivnu moć. Ukoliko čovjek počini veliko krivično djelo on može izgubiti svu vrijednost koja prikazuje njegovu produktivnu moć i čak upasti u negativnu vrijednost. Predloženi sistem može upad u takav minus učiniti znatno bolnijim nego što to bi to bio zatvor, tako da zatvori više neće biti potrebni. Svaki čovjek će znatno više izbjegavati da počini bilo kakav kriminal. Ukoliko čovjek ipak padne u takav minus on će jako nastojati da se iz njega izvuče, a to će biti moguće samo pomoću izrazito produktivnog rada i ekstremno dobrog ponašanja kroz duži period.

Društvo može regulirati sve što kao zajednica treba pomoću vrijednosti koja prikazuje čovjekovu produktivnu moć. Ali ne mogu se sve vrijednosti regulirati zato što ljudi imaju različite potrebe. Iz tog razloga vrijednost koja prikazuje čovjekovu produktivnu moć treba ovisiti također i o nereguliranim vrijednostima koje će biti bazirane na mišljenju koje pojedinci u društvu imaju o slobodnom djelovanu drugih pojedinaca. Ovo je kompletno nova mjera i po mom mišljenu možda najvažnija mjera u budućnosti. Ja sam je nazvao demokratska anarhija.

Demokratska anarhija je novi oblik društvenog odnošenja u kojem svaki čovjek ostvaruje jednaku zakonodavnu, pravosudnu i izvršnu vlast u društvu. To je moguće ostvariti tako da svaki čovjek dobije pravo da ocjenjuje djelovanje bilo kojeg čovjeka. Svaka povoljna ocjena treba dobitniku takve ocjene automatski donijeti mali porast u vrijednosti njegove produktivne moći. Sa druge strane svaka nepovoljna ocjena će rezultirati istim oblikom kazne. Neka nagrade i kazne takvih ocjena budu u ekvivalentnoj vrijednosti od recimo jednog dolara. Ukoliko se društvo bude plašilo od takve slobodne moći pojedinaca tada se moć ocjenjivanja može smanjivati. Čak i ocjena u vrjednosti od samo jedan cent može biti dovoljna za unapređenje društva.

Demokratska anarhija će uputiti svakog člana društva da stvara maksimalno moguće pogodnosti u društvu i da smanji ili ukine stvaranje svih oblika nepogodnosti. Ovakva mjera će definitivno umanjiti nekontrolirane ili nedovoljno kontrolirane moći pojedinaca proizašlih iz povlaštenog statusa u društvu. Treba naglasiti da je povlašten status  po svojoj prirodi jedan od glavnih uzroka nastanka velikih nepogodnosti i problema u društvu. Obzirom da će svi ljudi imati podjednako pravo ocjenjivanja i da će davati vlastite ocjene neovisno od bilo kakvih pisanih pravila takva demokracija će poprimiti formu anarhije. Narod će tako na vrlo jednostavan način po prvi puta u povijesti čovječanstva ostvariti veliku neposrednu moć u društvu koja će rezultirati visoko harmoničnim i konstruktivnim odnosima u društvu.

Vrlo je razumljivo i poželjno da vrijednost produktivne moći čovjeka postane jako važna u društvu i zato je treba dopunski stimulirati. To će se na prvom mjestu ostvariti tako da svaki čovjek dobije glasačku moć u društvu proporcionalnu vrijednosti koja prikazuje njegovu produktivnu moć. Ovdje se radi o velikoj promjeni demokratskog sistema. Danas ljudi imaju samo pravo izbora svojih predstavnika u parlamentima. Oni nemaju mogućnost ni pravo da sudjeluju u donošenju bilo kakvih drugih odluka od njihovog interesa u društvu. Mi trebamo ovdje kompromis jednako prihvatljiv svima. Neka svaki čovjek dobije pravo da odlučuje o bilo čemu u društvu ali neka to pravo zaradi vlastitim doprinosom u razvoju vrijednosti u društvu. Sistem predlaže koncenzusom političkih partija prihvaćeno nejednako pravo glasa. Ono će u stvarnosti doprinijeti razvoju demokracije jer će društvo po prvi puta dobiti priliku da neposredno odlučuje o svim pitanjima od vlastita interesa.

Drugo, svaki čovjek treba da dobije dohodak za rad u javnim kompanijama proporcionalan vrijednosti njegove produktivne moći. Ova mjera u velikoj mjeri prihvaća zatećeno stanje ali će također uvesti nova pravila, više pravde i reda u sistem raspodjele dohodaka. Treće, produktivna moć čovjeka se mora nasljeđivati kroz generacije da bi mogla biti prihvaćena. Uvodjenjem ovakvih mjera, svaki će član društva prihvatiti produktivnu moć čovjeka kao veliku vrijednost što će značajno doprinijeti stabilnosti i razvoju društva

***

Novi ekonomski sitem prihvaća postojeći model tržišne ekonomije. Privatne kompanije će nastaviti da posluju na isti način kao i danas. Novi sistem će značajno promijeniti javna poduzeća. Na prvom mjestu promjene će zahvatiti raspodjelu rada. Ne postoji pravednija niti bolja raspodjela rada nego što je takmičenje radnika za rad na svakom radnom mjestu. Radnik koji predvidi i ponudi najveću produktivnost na svakom radnom mjestu u svakom trenutku će dobiti posao. Mjera je na prvom mjestu nužna zato što ona definitivno ukida radne privilegije koje predstavljaju osnovu nepogodne orjentacije i problema u društvu. Ako mislite da takva raspodjela rada može voditi do bitke za radna mjesta i ako ste već sada preplašeni za svoje radno mjesto ne trebate to biti. Novi sistem će kreirati novu regulaciju raspodjele rada koja će spriječiti takve neželjene efekte.

Novi sistem će ostvariti punu zaposlenost radnika. Ukoliko kreiranje novih radnih mjesta neće biti potrebno, puna zaposlenost će se uspostaviti skraćivanjem radnog vremena proporcionalno stopi nezaposlenosti. Također, u novom sistemu će svako radno mjesto biti podjednako traženo. To će se postići tako da svako radno mjesto sa definiranom produktivnošću, dobije radnik koji zatraži najmanju cijenu tekućeg rada i time niži dohodak. Pogodniji poslovi će ostvariti niže dohotke a nepogodniji poslovi će biti kompenzirani sa većim dohodcima. Tako će tržište rada formirati objektivnu mjeru neposredne vrijednosti rada i uravnotežiti radni interes za svim poslovima. Obzirom da će radnici sami određivati cijenu svog tekućeg rada, oni će ujedno biti najzadovoljniji zaradom.

Nova ekonomija će nužno zahtijevati efikasan sistem utvrđivanja odgovornosti radnika za realizaciju ponuđene produktivnosti. Sistem će utvrditi novi način podnošenja odgovornosti radnika pomoću vrijednosti koja prikazuje njihovu produktivnu moć. Neostvarenje predložene produktivnosti ili njeno smanjivanje će specijalnim automatskim postupkom smanjiti ukupnu vrijednost produktivne moći radnika proporcionalno veličini njihove odgovornosti u procesu proizvodnje. I obratno, porast produktivnosti će povećati ukupnu vrijednost njihovih produktivnih moći proporcionalno njihovoj odgovornosti u procesu proizvodnje.

Ni jedna ekonomija ne može biti više produktivna od one gdje svaki posao dobije najbolji radnik na raspolaganju. Takva ekonomija će lako postati znatno produktivnija od kapitalističke tako da će ista biti prisiljena na povlačenje. Također, radnici više neće biti zainteresirani da rade u privatnim kompanijama zato što tamo oni nemaju dovoljno slobode da biraju poslove, nemaju dovoljno slobode da odlučuju o svojim dohodcima, niti mogu sudjelovati u raspodjeli profita u privatnim kompanijama. Vrlo brzo poslije početka implementacije ovakvog sistema privatne kompanije će biti prisiljene da se povuku i pridruže novom sistemu.

Vlasnici sredstava za proizvodnju koji dobrovoljno predaju svoje privatno vlasništvo društvu će proporcionalno vrijednosti predatog vlasništva ostvariti porast vrijednosti svoje produktivne moći. Vrijednost produktivne moći čovjeka će predstavljati humanistički oblik akcija jer će svaki čovjek ostvariti dohodak za rad u javnoj kompaniji, proporcionalan vrijednosti svoje produktivne moći. Ta mjera će dopunski ohrabrivati stanovnike određene regije da dobrovoljno udruže svoja privatna poduzeća u jedno veliko humanističko poduzeće.

Udruženo humanističko poduzeće će razvijati proizvodnju po narudžbama potrošača i tako će ostvariti najstabilniji oblik proizvodnje. Radna konkurencija će osigurati najproduktivniji oblik proizvodnje pa će tako realizirati najpogodniju konzumaciju roba u društvu. Na kraju bih htio naglasiti da će predloženi sistem biti baziran na tako velikom stupnju odgovornosti rukovodilaca i radnika da će se oni morati dogovarati sa svim zainteresiranim stranama i uspostaviti visoki stupanj koncenzusa prije donošenja odluka. Ovakav oblik tržišne privrede će morati završiti u kooperaciji na svim nivoima proizvodnih procesa i tako će doprinijeti produktivnom razvoju društva.

***

Demokracija će se također dramatično unaprijediti. Budućnost demokracije se više neće bazirati na izabranim liderima. Razvoj kompjutorske tehnologije omogućava narodu da neposredno participira u donošenju svih važnih odluka od zajedničkog interesa putem referenduma. U svrhu sprečavanja preglasavanja manjine u društvu sva pitanja za referendume treba da budu kreirana pomoću koncenzusa političkih partija. Svaka odluka može imati skalu vrijednosti pripremljenu koncenzusom političkih partija, u kojoj svaki glasač odabire vrijednost koja mu najviše odgovara. Srednja veličina iskazanih vrijednosti svih stanovnika u funkciji njihove glasačke moći će ukazivati na prihvatljivost svake odluke u društvu.

Stanovništvo će neposredno formirati politiku društva, a na prvom mjestu ekonomsku politiku. U sistemu udruženog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i novac će također biti udružen. Udružen novac omogućava uvođenje neposrednog oblika demokracije u ekonomiju. Svaki glasač će neposredno participirati u raspodjeli zajedničkog novca ostvarenog dohotkom “humanističke” kompanije. Novac će se raspoređivati za potrebe razvoja ekonomije (ukupna količina novca namjenjena investicijama privrede), za individualnu potrošnju (ukupna količina novca namjenjena dohodcima radnika) i za zajedničku potrošnju (ukupna količina novca namjenjena zajedničkoj potrošnji svih stanovnika). Obzirom da novi sistem predlaže nejednako pravo glasa svaki glasač će raspodijeliti ukupnu vrijednost svoje produktivne moći po glasačkim grupama. Suma glasačkih izjava svih glasača po glasačkim grupama će kreirati ukupnu količine novca namjenjene za te potrošačke grupe. Tako će na vrlo jednostavan način narod kreirati makroekonomsku politiku društva. Tako će se neposredno demokratski unaprijediti današnji sistem raspodjele dohodaka, utvrđivanja fiskalne i razvojne politike društva.

Novi sistem mora osigurati ekonomsku neovisnost svakog pojedinca kao preduvjet ostvarenja slobode društva u cjelini. Osim toga u sistemu radne konkurencije je potreban veći stupanj socijalne sigurnosti nego što postoji danas i zato će svaki stanovnik primati nekakav dohodak. Visina individualnog dohotka će u prvom redu ovisiti o vrijednosti koja prikazuje produktivnu moć čovjeka, zatim o cijeni tekućeg rada i ostvarenju predviđene produktivnosti. U okviru raspodjele novca namjenjenog individualnoj potrošnji narod također može neposredno utvrditi raspone između dohodaka radnika neposredno određujući visinu najmanjeg dohotka. Ukoliko u društvu nebi postojao dovoljan interes za radom, narod može smanjiti minimalni dohodak što će povećati radni interes i obratno, ukoliko radni interes bude preveliki narod može neposredno ujednačavati visine dohodaka što će smanjiti dohodovni interes za radom.

Novac namijenjen razvoju privrede će biti raspoređen onim dijelovima humanističke korporacije koji u kraćem periodu predvide veće profite na slobodnom tržištu. Na taj način društvo u cjelini ostvaruje najveće potrošačke i ekonomske pogodnosti. Narod također može neposredno donositi odluke o usmjerenju novca za potrebe zajedničke potrošnje do nivoa do kojih bude imao interes. U budućnosti će nestabilnost tržišne privrede biti zamijenjena stabilnom planskom proizvodnjom baziranoj na narudžbama potrošača. Tržišna politika će tada biti manje anarhična i više demokratska što će otvoriti mogućnosti razvoja demokratske planske privrede.

Opisani politički i ekonomski model će poboljšati efikasnost i stabilnost proizvodnje, uvesti pravdu u proces proizvodnje i raspodjele, i pribaviti značajno veće pogodnosti svim članovima društva. Generalno rečeno, opisani sistem će osloboditi ljude autoritativnog pritiska i dati će im slobodu da slijede vlastite interese ali će prisiliti ljude da poštuju druge ljude. Takvo iskustvo će demistificirati autoritetima nametnute vrijednosti i učiti ljude da žive u skladu sa vlastitom prirodom što će ih osloboditi od svih oblika otuđenja današnjeg društva. Ovaj sistem će nadalje učiti ljude da formiraju potrebe u skladu sa njihovom mogućnostima zadovoljenja. To je glavni uvjet prevladavanja destruktivnosti u društvu jer ljudi koji konstantno zadovoljavaju svoje potrebe nisu destruktivni. Predloženi sistem obećava prirodan, harmoničan i visoko prosperitetan razvoj društva.

Na kraju bih naglasio da predloženi sistem ne samo da predstavlja najbolje rješenje za budućnost čovječanstva već ujedno predstavlja i jedino dobro rješenje. Kao krunu, sistem predviđa da će rad postati neposredna vrijednost za sebe dok će roba gubiti svoju otuđenu vrijednost. Razvoj ovakvog sistema može realizirati do danas nemogući zadatak: “Od svakog prema mogućnostima i svakome prema potrebama.” U svakom slučaju, ovaj sistem će napraviti raj na zemlji.

Moja knjiga “Humanizam” obrazlaže precizno sve što sam ovdje napomenuo i puno više od toga. Ona je besplatno dostupna
ovdje. Promjene koje sam ovdje napomenuo će zahvatiti gotovo svaku postojeću nauku. Pojedinac više ne može učiniti značajan napredak. To je sada posao za ekipe znanstvenika. Ja ću biti jako zahvalan svakome ko bude željan surađivati samnom na ovom projektu, svakome ko mi dostavi bilo kakve primjedbe o knjizi i čak svakome ko samo pročita moju knjigu.

Hvala na pažnji,

Aleksandar Šarović

 

Natrag na početak

www.sarovic.com        www.sarovic.net        www.sarovic.org

Copyright protected at Consumer and Corporate Affairs Canada           Last updated: January 15, 2011
For problems, questions, or comments regarding the website please contact
aleksandar@sarovic.com